Istraži kroz dva pogleda
SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLAS Istraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.
→

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVTOKRATIJA›Zašto policija, vojska i službe slušaju vlast
19
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kako policija prestaje da štiti sve građane i počinje prvenstveno da štiti vlast?

Pouzdanost zaključkaza sada oprezan i zavisan od slučaja
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju13
Period2012–2026

Policija prestaje da bude služba svih građana kada isto ponašanje više ne tretira po istom pravilu. Protest pristalica vlasti može biti zaštićen ili ignorisan, dok se kritičari za sličan postupak legitimišu, prate, privode ili izlažu sili.

Promena se gradi kroz izbor rukovodilaca, napredovanje po lojalnosti, političke spiskove, selektivna naređenja i nekažnjavanje službenika koji prekorače ovlašćenja protiv „pogrešnih“ ljudi. Vlast može koristiti i privatno obezbeđenje, stranačke aktiviste ili kriminalne grupe kako bi pritisak izgledao kao privatni sukob i kako bi poricanje odgovornosti bilo lakše. Zato se politizacija policije ne dokazuje jednim incidentom, već ponovljenim obrascem različitog postupanja, komandne zaštite i izostanka istrage.

Primer iz SrbijeProvereno — 13 izvora; 10 proizvođača
13 povezanih izvora; 10 grupa proizvođača dokaza; domaći NVO/istraživački proizvođači: 5

Policija formalno mora jednako da štiti građane, demonstrante, novinare i funkcionere. U praksi, izveštaji iz Srbije beleže slučajeve u kojima je sila prema demonstrantima bila sporna, napadi na novinare nisu brzo rasvetljeni ili se policijska ovlašćenja koriste prema kritičkim aktivistima. Kada se zaštita i istraga razlikuju prema političkoj bliskosti, policija prestaje da bude zajednička služba i postaje zaštitni pojas vlasti.

Kako je nalaz razložen u matrici

01 Utvrđena činjenica

BCHR, NUNS, Amnesty i BCBP beleže obrasce nejednake zaštite, navode o prekomernoj sili, digitalnom nadzoru i slaboj odgovornosti u politički osetljivim slučajevima. Dodatno, FemPlatz beleži 48 najozbiljnijih incidenata prema 71 ženi na protestima, među njima policijsko fizičko nasilje i proizvoljna privođenja; baza nije potpuna.

02 Naše tumačenje

Prelaz se ne meri parolom policije, već ponašanjem: koga sprečava, koga štiti, čije prijave istražuje i da li se ista pravila primenjuju na pristalice i protivnike vlasti.

03 Pokazuje isti proces?

U značajnoj meri — više izvora dokumentuje politički osetljivu nejednakost, ali svaka pojedinačna odluka zahteva posebnu proveru.

04 Važna ograda ili drugo objašnjenje

Policija svakodnevno obavlja veliki broj zakonitih i nepolitičkih poslova. Kritika sistemskog podsticaja i komandne odgovornosti nije optužba protiv svakog policajca.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Veza vlasti sa privatnim ili kriminalnim izvršiocima namerno se skriva. Istovremeno nasilje nije dovoljno bez dokaza o dogovoru, pomoći ili nekažnjavanju.

Svi jedinstveni akademski izvori iz matrice. Pretraži ih i vidi uz koja pitanja se koriste.

A01

pregled više istraživanja

Davenport, C. (2007), „State Repression and Political Order“, Annual Review of Political Science 10: 1–23.

Doprinos ovom odgovoru
Davenport pokazuje da država represiju usmerava prema političkoj pretnji koju vidi, pa se policijska i druga prinudna moć može koristiti selektivno prema grupama koje vlast smatra opasnim, a ne jednako prema svim građanima.
Otvori izvor ↗
A02

pregled više istraživanja

Earl, J. (2003), „Tanks, Tear Gas, and Taxes: Toward a Theory of Movement Repression“, Sociological Theory 21(1): 44–68.

Doprinos ovom odgovoru
Earl pokazuje da represija obuhvata mnogo više od policijskog nasilja: pravne, administrativne i ekonomske mere takođe mogu ograničiti političko delovanje. Rad je širi od autoritarnog policijskog rada, ali pomaže da se vidi repertoar kontrole.
Otvori izvor ↗
A03

objašnjenje kako sistem radi

Ritter, E. H. i Conrad, C. R. (2016), „Preventing and Responding to Dissent: The Observational Challenges of Explaining Strategic Repression“, American Political Science Review 110(1): 85–99.

Doprinos ovom odgovoru
Ritter i Conrad pokazuju da vlast reaguje strateški na neslaganje i da deo represije nastupa preventivno, pre nego što protest postane vidljiv. To znači da aparat prinude može štititi politički poredak i bez stalno vidljivog nasilja.
Otvori izvor ↗
A04

studija Srbije

Petrović, V. (2026), „Under Pressure: The Politics of Clientelism and Coercion in Serbia“, Democratization.

Doprinos ovom odgovoru
Petrović pokazuje kako politička zavisnost i pritisak mogu prožeti svakodnevne odnose sa državom u Srbiji. Za policiju je rad posredan, ali daje domaći kontekst u kojem pristup državnim resursima nije politički neutralan.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje više zemalja ili slučajeva

González, Y. M. (2020), Authoritarian Police in Democracy: Contested Security in Latin America, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
González direktno pokazuje kako policija može zadržati autoritarne obrasce rada i u demokratskom okruženju, kada su politički interesi i institucionalna autonomija policije jači od odgovornosti prema svim građanima.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Đokić, Katarina, Saša Đorđević, Marija Ignjatijević, Jelena Pejić Nikić i Predrag Petrović. 2020. Security Sector Capture in Serbia – An Early Study. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Studija povezuje veći broj slučajeva i primarnih i sekundarnih izvora kako bi pokazala obrasce političke kontrole, slabljenja nadzora i korišćenja bezbednosnih institucija u interesu vladajuće strukture.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pruža sistemsku analizu političkog preuzimanja policije, umesto zaključka iz jednog incidenta.
Ograničenje izvora
Autori je izričito predstavljaju kao ranu i sektorsku studiju; ona ne meri svaku instituciju niti dokazuje da je svaki pojedinačni postupak centralno naređen.
Otvori izvor ↗
S02

Domaći NVO — godišnji monitoring ljudskih prava - Provereno 21.08.2026

Beogradski centar za ljudska prava. 2026. Human Rights in Serbia 2025. Urednik Dušan Pokuševski. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.

Šta izvor beleži
Dvadeset osmi godišnji izveštaj dokumentuje sistemske pritiske i kršenja prava tokom 2025. i objedinjuje podatke institucija i sektorskih organizacija o gonjenju učesnika protesta i incidentima prema novinarima.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Beleži konkretna kršenja prava i reakcije institucija u politički osetljivim situacijama.
Ograničenje izvora
Izveštaj prati prava i institucionalno postupanje, a ne tip režima; deo brojčanih podataka preuzima od državnih organa i drugih organizacija i treba ga čitati uz njihove izvorne evidencije.
Otvori izvor ↗
S03

Domaće novinarsko udruženje — monitoring napada - Provereno 21.08.2026

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). 2026. NUNS retrospektiva 2025: godina u kojoj je pritisak postao sistem. Beograd: NUNS.

Šta izvor beleži
NUNS je evidentirao 371 slučaj, uključujući 113 fizičkih napada i 165 pretnji, uz pravne, ekonomske i digitalne oblike pritiska.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Evidencija napada na novinare pokazuje problem nejednake zaštite i nekažnjivosti.
Ograničenje izvora
Registar zavisi od prijavljenih i dokumentovanih slučajeva, može se preklapati sa drugim bazama i ne meri iskustvo svakog novinara.
Otvori izvor ↗
S04

Međunarodna organizacija za ljudska prava — forenzičko istraživanje - Provereno 21.08.2026

Amnesty International. 2024. A Digital Prison: Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia. London: Amnesty International.

Šta izvor beleži
Izveštaj dokumentuje slučajeve otključavanja telefona i instaliranja špijunskog softvera tokom policijskih ili bezbednosnih razgovora, kao i posledice po rad civilnog društva.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dokumentuje analizirane slučajeve u kojima su policijska ili bezbednosna ovlašćenja korišćena prema kritičkim akterima.
Ograničenje izvora
Forenzički nalazi su snažni za analizirane uređaje, ali broj slučajeva nije mera rasprostranjenosti u celoj populaciji; vlasti su osporile navode o nezakonitom radu.
Otvori izvor ↗
S05

Domaći NVO — eksplorativno kvalitativno istraživanje - Provereno 21.08.2026

FemPlatz. 2025. Između megafona i tišine: žene u borbi za promene. Pančevo: FemPlatz.

Šta izvor beleži
Baza incidenata beleži policijsko fizičko nasilje, proizvoljna privođenja i rodno specifične oblike poniženja prema ženama na protestima.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Daje dokumentovane slučajeve u kojima policijska ovlašćenja ne deluju jednako zaštitnički prema demonstrantkinjama.
Ograničenje izvora
Uzorak nije reprezentativan, istraživanje je eksplorativno, a baza incidenata namerno nije potpuna; nalazi pokazuju obrasce i iskustva, ne njihovu učestalost u celoj populaciji.
Otvori izvor ↗
S06

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Petrović, Valentina. 2025. “Under Pressure: The Politics of Clientelism and Coercion in Serbia.” Democratization, online first: 1–26. https://doi.org/10.1080/13510347.2025.2520349

Šta izvor beleži
Pokazuje kako se prinuda razlikuje prema političkom, radnom i ekonomskom položaju građana.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Podržava ključni test selektivnosti: institucija prestaje da štiti jednako kada politička pripadnost i zavisnost menjaju tretman i rizik.
Ograničenje izvora
Meri iskustva i opažanja u jednoj godini; ne može svaku prijavljenu praksu proveriti kao pojedinačan pravni slučaj.
Otvori izvor ↗
S07

Domaći think tank — analiza jednog protestnog ciklusa - Pregledan puni izveštaj, sažetak i opis događaja

Đorđević, Saša. 2020. Spontani protest i postupanje policije. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Dokumentuje policijsku silu prema nenasilnim građanima i novinarima uz nasilje dela demonstranata i povređene policajce.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje selektivnu i nesrazmernu primenu sile koju treba razlikovati od legitimne reakcije na stvarni napad.
Ograničenje izvora
Kratka analiza jednog protesta oslanja se delom na medijske i otvorene izvore; nije popis svih intervencija niti pravosnažno utvrđuje odgovornost pojedinačnih policajaca.
Otvori izvor ↗
S08

Domaći centar za ljudska prava — analiza predmeta i dokaza - Pregledan puni izveštaj, dokumentovana hronologija i navedeni predmeti

Ilić, Vladica, Sanja Radivojević i Luka Mihajlović. 2021. Istrage slučajeva policijskog zlostavljanja na julskim građanskim protestima 2020. godine. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.

Šta izvor beleži
Kroz prijave i spise pokazuje neidentifikovane policajce, propuštene dokaze i provere povezane sa jedinicama osumnjičenih.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje drugi deo obrasca: kada službenike štite anonimnost i slaba istraga, zaštita vlasti može imati manje posledica od zaštite prava građana.
Ograničenje izvora
Autori zastupaju deo oštećenih i analiziraju jedan protestni ciklus; podnete prijave nisu isto što i osuđujuće presude, a nalaz o propustima ne dokazuje svaku prijavljenu radnju.
Otvori izvor ↗
S09

Zvanični međunarodni ugovorni monitoring ljudskih prava - Pregledan puni usvojeni dokument, naročito tačke 26–27 i 40–43

United Nations Human Rights Committee. 2024. Concluding Observations on the Fourth Periodic Report of Serbia. CCPR/C/SRB/CO/4, 3 May 2024.

Šta izvor beleži
UN komitet beleži prekomernu silu prema mirnim demonstrantima i novinarima, bez krivične ili disciplinske odgovornosti i reparacija.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Nezavisno potvrđuje kombinaciju različitog tretmana i izostanka odgovornosti koja je centralna za politizaciju policije.
Ograničenje izvora
Ugovorno telo ocenjuje državne podatke i alternativne izveštaje na nivou sistema; nije neposredna istražna komisija za svaki incident niti svaku tvrdnju pretvara u sudski utvrđenu činjenicu.
Otvori izvor ↗
S10

Međunarodna organizacija za ljudska prava — godišnji monitoring - Pregledan zvanični zemaljski izveštaj za 2025/26

Amnesty International. 2026. The State of the World’s Human Rights 2025/26 — Serbia.

Šta izvor beleži
U protestima 2025. beleži prekomernu silu, zastrašivanje i napade policije i pristalica vladajuće stranke.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Širi obrazac na novi period i pomaže da se testira da li se kritičari štite jednako kao drugi građani.
Ograničenje izvora
Godišnji monitoring sažima dokumentovane slučajeve i partnerske nalaze, ali nije popis svake intervencije ni pravosnažna odluka o pojedinačnoj odgovornosti; isti proizvođač ima i forenzički izveštaj o nadzoru u matrici.
Otvori izvor ↗
S11

Međunarodna terenska inspekcija — Savet Evrope - Pregledan puni zvanični izveštaj, metod, nalazi i odgovor Vlade

European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT). 2024. Report to the Serbian Government on the Visit to Serbia from 21 to 30 March 2023. CPT/Inf (2024) 04.

Šta izvor beleži
Terenska inspekcija nalazi ponovljene navode o teškom policijskom zlostavljanju i slabosti istraga, uz pozitivna svedočenja dela pritvorenih.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje da problem odgovornosti nije ograničen samo na političke proteste i omogućava važnu protivproveru da postupanje nije svuda isto.
Ograničenje izvora
Ciljana poseta odabranim ustanovama ne meri nacionalnu stopu zlostavljanja i prvenstveno se odnosi na osumnjičene i pritvorene, a ne samo na političke proteste.
Otvori izvor ↗
S12

Primarni izvor — nalaz nezavisnog državnog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i odeljak o policijskom postupanju

Zaštitnik građana Republike Srbije. 2022. Redovan godišnji izveštaj Zaštitnika građana za 2021. godinu.

Šta izvor beleži
Zaštitnik je utvrdio povredu prava u konkretnom slučaju i dokumentovao da kašnjenje, snimci i identifikacione oznake utiču na odgovornost.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Daje primarni dokaz da je nezakonitost u delu postupanja utvrđena i da sistem dokumentovanja može zaštititi ili razotkriti službenika.
Ograničenje izvora
Primarni nalaz obuhvata predmete u nadležnosti Zaštitnika i ne znači da su svi navodi potvrđeni; deo preporuka usmeren je na buduću praksu, a ne na sankciju u svakom ranijem slučaju.
Otvori izvor ↗
S13

Recenzirani pregledni rad — domaća institucionalna analiza - Pregledan puni rad, metod, nalazi i bibliografski zapis

Mitrović, Sava, i Milica Škorić. 2022. „Reforma sektora bezbednosti u Srbiji: dometi i ograničenja demokratskog upravljanja policijom.” Politička revija 73(3): 143–165. https://doi.org/10.22182/pr.7332022.7

Šta izvor beleži
Pregled pravnog okvira i prakse beleži više slučajeva kršenja prava, slab parlamentarni nadzor, ograničenja nezavisnih organa i nedostatke unutrašnje kontrole.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Daje širi domaći dokaz da nejednak ili nezakonit tretman postaje sistemski problem kada kontrola i transparentnost ne proizvode pravovremenu korekciju.
Ograničenje izvora
Pregledni rad sintetizuje propise, zvanična dokumenta, zahteve za informacije i sekundarnu literaturu; ne donosi novu reprezentativnu anketu niti neposredno ispituje motive policijskih starešina.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja o izborima, medijima, institucijama, javnim resursima, pritiscima i svakodnevnom životu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke relevantnih organizacija, institucija i istraživačkih medija. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori kako bi posetioci mogli da provere osnovu zaključaka.

04

Zašto pitanja?

AUTLAS organizuje rasuto znanje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi razumeli širi sistem kojem pripadaju pojave koje prepoznaju.

05

Fokus na sistem

AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju