Istraži kroz dva pogleda
SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLAS Istraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.
→

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVTOKRATIJA›Kako se gase nezavisne institucije i koriste krize
40
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Zašto 'privremene' vanredne mere često ostaju i posle krize?

Pouzdanost zaključkaprilično potkrepljen, uz važne uslove
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju8
Period2020–2026

„Privremena“ mera često ostane zato što posle krize već postoje služba, budžet, baza podataka, oprema i ljudi čiji položaj zavisi od njenog nastavka. Vlast se navikne na brže odlučivanje bez kontrole, službe na šira ovlašćenja, a javnost može dugo prihvatati obrazloženje da opasnost nije potpuno prošla.

Mere se ne moraju produžiti istim imenom: mogu se preseliti u redovan zakon ili novu instituciju. Zbog toga datum isteka nije dovoljan ako vlast može rutinski da ga pomera. Izuzetak teže postaje pravilo kada nastavak zahteva novo javno obrazloženje i glasanje, kada sud može proveriti nužnost, kada se objavljuju podaci o primeni i kada se prikupljeni podaci i privremene službe zaista gase po završetku krize.

Primer iz SrbijeProvereno — 8 izvora; 8 proizvođača
8 povezanih izvora; 8 grupa proizvođača dokaza; domaći NVO/istraživački proizvođači: 4

Srbija je ukinula formalno vanredno stanje u maju 2020, pa nije čist primer zemlje u kojoj je isti paket vanrednih ovlašćenja ostao trajno na snazi. Ipak, kriza je ojačala već postojeću naviku odlučivanja iz izvršnog vrha, potiskivanja parlamenta i čestog menjanja pravila bez pune rasprave. To pokazuje važnu nijansu: ponekad nestane vanredna uredba, ali ostane politički način rada koji je kriza učinila normalnijim.

Kako je nalaz razložen u matrici

01 Utvrđena činjenica

Formalni režim je završen, ali pravne i monitoring studije beleže slabu parlamentarnu ulogu tokom krize i nastavak šireg obrasca izvršne dominacije u kasnijim godinama.

02 Naše tumačenje

„Privremeno“ može ostati kao zakon, institucija ili navika. U Srbiji je najjači dokaz za naviku i odnos moći, slabiji za trajno važenje identične mere.

03 Pokazuje isti proces?

Delimično — formalne mere uglavnom nisu ostale iste, ali je pojačan već postojeći model centralizovanog odlučivanja.

04 Važna ograda ili drugo objašnjenje

Ne treba svaku kasniju centralizaciju pripisati pandemiji. Kriza je bila ubrzivač i test postojećih slabosti, ne nužno njihov jedini uzrok.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Rok se može stalno produžavati ili zaobići novim zakonom. Zaštita vredi samo ako neko ima podatke i dovoljno moći da je sprovede.

Svi jedinstveni akademski izvori iz matrice. Pretraži ih i vidi uz koja pitanja se koriste.

A01

poređenje više zemalja ili slučajeva

Gross, O. i Ní Aoláin, F. (2006), Law in Times of Crisis: Emergency Powers in Theory and Practice, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Gross i Ní Aoláin pokazuju koliko je teško napraviti režim vanrednosti koji je dovoljno snažan tokom opasnosti, a zatim zaista nestane. Jednom institucionalizovan izuzetak može promeniti pravo i praksu izvršne vlasti i posle krize.
Otvori izvor ↗
A02

pregled više istraživanja

Scheuerman, W. E. (2006), „Emergency Powers“, Annual Review of Law and Social Science 2: 257–277.

Doprinos ovom odgovoru
Scheuerman je ovde najdirektniji: izvršna vlast ima podsticaj da vanredna ovlašćenja produžava i koristi i nakon početne opasnosti, pa zaštitne procedure moraju biti napravljene baš protiv tih podsticaja.
Otvori izvor ↗
A03

pregled više istraživanja

Ginsburg, T. i Huq, A. Z. (2018), How to Save a Constitutional Democracy, University of Chicago Press.

Doprinos ovom odgovoru
Ginsburg i Huq pokazuju kako privremene ili posebne mere mogu postati deo šire demokratske erozije ako oslabe ograničenja izvršne vlasti, prava ili smenjivost.
Otvori izvor ↗
A04

poređenje više zemalja ili slučajeva

Scheppele, K. L. (2018), „Autocratic Legalism“, University of Chicago Law Review 85(2): 545–583.

Doprinos ovom odgovoru
Scheppele pokazuje kako se izuzetak može normalizovati kroz redovne zakone, procedure i institucije. Ono što je uvedeno kao privremeno može tako postati deo običnog načina upravljanja.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje različitih kombinacija uslova

Panzano, G. i Tomini, L. (2026), „Unity Makes Strength: Patterns of Democratic Resistance against Autocratization“, European Journal of Political Research, First View: 1–26.

Doprinos ovom odgovoru
Panzano i Tomini ne proučavaju trajanje vanrednih mera, već daju važan kontramehanizam: kombinovani institucionalni, politički i društveni otpor može zaustaviti autokratizaciju i sprečiti da privremeno proširenje moći postane trajno.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Pravna studija zemlje - Provereno 21.08.2026

Krstić, Ivana, i Marko Davinić. 2021. “Serbia: Legal Response to Covid-19.” U: The Oxford Compendium of National Legal Responses to Covid-19. Oxford University Press. https://doi.org/10.1093/law-occ19/law-occ19-e7

Šta izvor beleži
Studija pokazuje kako su se hitne odluke u Srbiji donosile uz slabu parlamentarnu ulogu i više spornih pitanja zakonitosti i proporcionalnosti.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ogradu da je formalno vanredno stanje završeno, ali i tvrdnju da je kriza pojačala već postojeći obrazac centralizovanog odlučivanja.
Ograničenje izvora
Pravna analiza ocenjuje norme i postupke, ali ne meri sama njihove društvene i političke posledice.
Otvori izvor ↗
S02

Domaća NVO koalicija — vanredni monitoring - Provereno 21.08.2026

Koalicija prEUgovor. 2020. Alarm izveštaj: napredak Srbije u poglavljima 23 i 24, sa posebnim osvrtom na vanredno stanje. Beograd: prEUgovor.

Šta izvor beleži
Izveštaj problematizuje proglašenje vanrednog stanja bez zasedanja parlamenta, brzo menjanje pravila i ograničenu kontrolu izvršne vlasti.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ogradu da je formalno vanredno stanje završeno, ali i tvrdnju da je kriza pojačala već postojeći obrazac centralizovanog odlučivanja.
Ograničenje izvora
Nastao je usred krize, pa neke posledice i kasniji sudski ishodi tada još nisu bili poznati.
Otvori izvor ↗
S03

Domaći NVO — parlamentarni monitoring - Provereno 21.08.2026

Otvoreni parlament. 2025. Godišnji izveštaj o radu XIV saziva Narodne skupštine, februar 2024 – april 2025. Beograd: CRTA.

Šta izvor beleži
Izveštaj opisuje skupštinu pod dominantnim uticajem izvršne vlasti, sa minimalnom upotrebom mehanizama nadzora, sistematskim ignorisanjem opozicionih inicijativa i zloupotrebom procedura.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ogradu da je formalno vanredno stanje završeno, ali i tvrdnju da je kriza pojačala već postojeći obrazac centralizovanog odlučivanja.
Ograničenje izvora
Obuhvata jedan saziv i jednu instituciju, pa ne može sam da objasni celokupan sistem niti da utvrdi motive svakog poslanika i službenika.
Otvori izvor ↗
S04

Zvanični međunarodni pravni standard - Provereno 21.08.2026

Venice Commission. 2020. Interim Report on the Measures Taken in the EU Member States as a Result of the COVID-19 Crisis and Their Impact on Democracy, the Rule of Law and Fundamental Rights. CDL-AD(2020)018.

Šta izvor beleži
Komisija naglašava nužnost, srazmernost, privremenost i delotvoran parlamentarni i sudski nadzor nad vanrednim ovlašćenjima.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ogradu da je formalno vanredno stanje završeno, ali i tvrdnju da je kriza pojačala već postojeći obrazac centralizovanog odlučivanja.
Ograničenje izvora
Izveštaj postavlja uporedni standard i nije posebna istraga Srbije niti ocena svake srpske mere.
Otvori izvor ↗
S05

Recenzirani komparativni pravni rad - Pregledan puni recenzirani rad, metod, srpski predmeti i zaključci

Beretka, Katinka, and Áron Ősze. 2025. ‘Constitutional Court Attitudes and the COVID-19 Pandemic—Case Studies of Hungary, Serbia, and Croatia.’ Frontiers in Political Science 7: 1540881. https://doi.org/10.3389/fpos.2025.1540881

Šta izvor beleži
Poredi trajanje i sudsku kontrolu pandemijskih mera i pokazuje da se institucionalna uzdržanost može nastaviti i kada se formalni režim menja.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje rizik da krizni obrazac kontrole postane presedan, ali ne da sve iste mere nužno ostaju na snazi.
Ograničenje izvora
Komparativna pravna analiza sudskih odluka; ne meri društvene posledice mera niti dokazuje da su sve odluke bile politički naređene.
Otvori izvor ↗
S06

Primarni pravni izvor — odluka Ustavnog suda - Pregledana zvanična odluka, izreka i obrazloženje

Ustavni sud Republike Srbije. 2020. Rešenje IУо-42/2020 od 21. maja 2020. godine.

Šta izvor beleži
U odluci je zabeleženo da je formalno vanredno stanje ukinuto 6. maja 2020.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Važna je protivprovera: Srbija nije čist primer u kojem je identičan formalni vanredni režim ostao trajno na snazi.
Ograničenje izvora
Većinska pravna odluka i obrazloženje, ne neutralna procena proporcionalnosti svih mera niti dokaz njihovih društvenih posledica.
Otvori izvor ↗
S07

Zvanični međunarodni monitoring - Provereno 21.08.2026

European Commission. 2025. Serbia 2025 Report. Commission Staff Working Document. Brussels: European Commission.

Šta izvor beleži
Kasniji godišnji monitoring beleži trajne slabosti parlamentarne kontrole, vladavine prava i nezavisnih institucija.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Omogućava proveru da li se koncentrisano odlučivanje i slaba kontrola vide i posle formalnog kraja pandemijskog režima.
Ograničenje izvora
Izveštaj je vezan za proces pristupanja EU i opisuje određeni period; ne predstavlja naučnu uzročnu studiju niti jedinstvenu ocenu tipa režima.
Otvori izvor ↗
S08

Međunarodni longitudinalni demokratski indeks - Pregledana zvanična stranica, metodološki okvir i Serbia profil

International IDEA. 2025. Serbia — The Global State of Democracy (GSoD) Democracy Tracker. Poslednje ažuriranje: septembar 2025.

Šta izvor beleži
Longitudinalni demokratski pokazatelji prate stanje predstavničke vlasti, prava i kontrola posle pandemije.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dopunjuje pojedinačne izveštaje dugoročnom proverom da se institucionalna centralizacija ne procenjuje samo po jednom kriznom trenutku.
Ograničenje izvora
Kompozitni pokazatelji i stručne procene pokazuju smer i dimenzije promene, ali ne izoluju jedan uzrok niti dokazuju svaki pojedinačni događaj.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja o izborima, medijima, institucijama, javnim resursima, pritiscima i svakodnevnom životu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke relevantnih organizacija, institucija i istraživačkih medija. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori kako bi posetioci mogli da provere osnovu zaključaka.

04

Zašto pitanja?

AUTLAS organizuje rasuto znanje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi razumeli širi sistem kojem pripadaju pojave koje prepoznaju.

05

Fokus na sistem

AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju